
Ruoktot
Inga Anna Karin Buljo Áhren jïh Anita Dunfjeld-Aagård - Snåasen skuvle
Åvtesne saemieh Nöörjesne, Sveerjesne, Soemesne jïh Russlaantesne sjïere saemien jaahkoem utnin. Båeries saemien religijovne lij eatnamasse gorreldamme.
Saemieh vïenhtin gaajhke eatnamisnie goh vaerieh, gierkieh, jaevrieh jïh moerh sealoem utnin.
Dah vïenhtin veartene ovmessie daltesinie juakeme. Bijjemes elmie gusnie bijjemes jupmelh, gaskemes almetji jïh voejkeni veartene, jïh vöölemes Saajveaajmoe gåabph almetjh böötin gosse sealadamme.
Raejrie, biejjie, bïegke jïh jeatjah eatnemen faamoeh lin jupmelh. Jupmelh meehtin almetjidie viehkiehtidh vg. gööleminie, vijreminie jïh goh almetjh reakadin jïh sealadin.
Biejjie tjoevkem jïh baahkem vadta. Dan åvteste vihkele gaajhkide mah jielieminie. Biejjie stööremes eatnemen faamoe jïh iktegisth vihkele orreme saemide. Vaajesh soptsestieh saemieh biejjien maanah.
Maadteraahka vihkele jupmele mij abpe siebriedahkem vaarjeli. Dan leah golme dakterh. Saaraahka viehkiehti gosse maanah reakasovvin. Joeksaahka vijreminie viehkiehti jïh meehti boernesem jarkelidh guktie baernie reakasovvi. Oksaahka gåetien oksh jïh tjidtjetje-guaktah vaarjeli.
Gosse almetjh sealadin, vïenhtin Saajveaajmose böötin. Saajveaajmoe lij ånnetji goh mijjen veartene barre sagki buerebe jïh tjaebpebe.
Nåejtie lij almetji jïh jupmeli gaskem. Dïhte almetjh jealadehti, jupmelidie sjïeledi, nåajtoeji jïh meevri. Nåejtie meehti aaj Saajveaajmose vuelkedh raerien mietie gihtjedh.
Gievrie, vietjere jïh viejhkie lin nåejtien dïrregh gosse edtji nåajtodh, meevredh jïh Saajveaajmose vuelkedh. Men sïejhme almetjh meehtin aaj gievriem utnedh, nuhtjedh, jïh numhtie vuejnedh guktie vijreme sjïdti jallh gåabph edtjin juhtedh.
Ij naan gievrie seammalaakan, men maehtebe vuejnedh jis gievrie lea åarjelsaemien, julevsaemien jallh noerhtesaemien dajveste.
Gievrine guvvieh ovmessie jupmelistie, juvrijste, vïnhtsijste, giedtijste, gåetijste jïh vielie.
Saemieh jupmelidie sjïeledin guktie dah edtjin gïemhpes årrodh jïh almetjidie viehkiehtidh. Sjïelemesijjieh meehtin årrodh vg. stoerre loedtehke gierkieh, svaalkh, såålh, plaassah jïh gaaltijh.
Meehtin aaj gåetesne sjïeledidh. Desnie sjïere nyjsenæjjah sjïeledin jïh sjïere Saaraahkese mij lij reakeds-jupmele. Saaraahka aernien nuelesne årroeji. Oksaahka oksen nuelesne jïh Joeksaahka dennie båassjosne, aejlies sijjie sisnjemes gåetesne.
Man åvteste vïenhth mijjieh jiehtebe saemien båeries religijovne eatneme-religijovne?